31. Dani Milka Kelemena svečano otvoreni u Slatini uz snažne poruke i nezaboravan koncert Djevojačkog zbora Zvjezdice
13. listopada 2025.
U sklopu festivala “Dani Milka Kelemena” održan koncert TRIO Balaž / Cvetković / Hill
13. listopada 2025.
U sklopu 31. Međunarodnog glazbenog festivala Dani Milka Kelemena, u subotu 11. listopada u Zavičajnom muzeju Slatina otvorena je izložba “Iz smrti – život” autora Vladimira Kusika, višeg kustosa Muzeja ninskih starina.
Na početku svečanosti prisutne je pozdravio ravnatelj Zavičajnog muzeja Slatina Vlado Majhen, koji je istaknuo kako se Muzej i ove godine aktivno uključio u Festival kroz svoju galerijsku djelatnost, čiji je cilj publici približiti likovnu umjetnost, kulturnu baštinu i povijesne teme. Naglasio je i kako je izložba „Iz smrti – život“ vrijedan doprinos obilježavanju velike obljetnice 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva, ali i sadržaj koji u duhu Festivala povezuje umjetnost, glazbu i prošlost.
Kustos Zavičajnog muzeja Slatina Srđan Đuričić pojasnio je kontekst izložbe i poveznicu s temom festivala, podsjetivši da Muzej svake godine kroz svoje izložbe publici približava različite aspekte hrvatske kulturne i povijesne baštine.
– Ova je izložba blisko povezana s obilježavanjem 1100. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva. U svjetlu te važne obljetnice, hrvatska ranosrednjovjekovna prošlost dobiva dodatnu težinu. Predmeti koji su ovdje izloženi predstavljaju važan segment onoga iz čega je kasnije nastalo Hrvatsko Kraljevstvo. Smješten na obali, Nin je jedno od prvih političkih i crkvenih središta Hrvatske u 9. stoljeću, a izloženi arheološki nalazi svjedoče o životu zajednice iz koje je izrasla naša prva državna tvorevina – rekao je Đuričić.
Izložba je organizirana u suradnji s Arheološkim muzejom Zadar – Odsjekom Muzeja ninskih starina u Ninu. Autor izložbe Vladimir Kusik pojasnio je da je riječ o izuzetno vrijednim nalazima od kojih su neki prvi put napustili Nin.
– Ovdje u Slatini su prvi put doneseni neki predmeti koji nikada nisu napustili Nin, a koji bi svojom vrijednošću mogli stajati u bilo kojem svjetskom muzeju. Vrijednost predmeta u arheologiji ne mjeri se materijalno, nego informacijom koju daje o životu ljudi u prošlosti. I upravo je to jedna posebna vrijednost ninskog područja, s obzirom na to da je na samom ninskom otočiću i njegovoj najužoj okolici pronađeno preko četiristo ranosrednjovjekovnih grobova. Budući da su naselja iz 8. i 9. stoljeća rijetko sačuvana, o životu tadašnjih Hrvata saznajemo upravo iz istraživanja grobova jer je tada bio običaj u grobove stavljati predmete koje su nosili i koristili u životu. Tako mi iz mrtvih, zapravo, učimo o životu živih – rekao je Kusik, objašnjavajući i simboliku samog naziva izložbe.
Izložba „Iz smrti – život“ donosi arheološke nalaze iz Nina koji svjedoče o svakodnevici stanovnika toga područja tijekom 8. i 9. stoljeća. Tijekom ranog srednjeg vijeka Hrvati su se pokapali s predmetima koje su koristili tijekom života – od posuda s hranom i nakita, do oružja, britvi, češljeva i kresiva. Ti predmeti svjedoče o običajima i vjerovanjima tadašnjih zajednica, ali i o nastojanju ožalošćenih da pokojnika dostojno isprate na drugi svijet.
Kusik je istaknuo kako je ninsko područje jedno od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, s više od 400 istraženih grobova i više od tisuću pronađenih predmeta.
– Riječ je o grobovima u kojima su pokopani ljudi različitih društvenih slojeva, muškarci, žene i djeca, a upravo kroz te nalaze možemo razumjeti način života, društvenu hijerarhiju i vjerovanja ranih Hrvata – pojasnio je autor izložbe.
Tematske cjeline izložbe obuhvaćaju pogrebne običaje, vjerovanja, odijevanje, život u naselju, oružje i iznimne nalaze, te zajedno čine zaokruženu sliku života ranosrednjovjekovne ninske zajednice.
Posebna poveznica s Milkom Kelemenom, čije ime nosi Festival, ogleda se i u njegovoj strasti prema povijesti i arheologiji.
– Kelemen je bio veliki ljubitelj starina. U njegovim se albumima iz brojnih zemalja u kojima je boravio nalaze gotovo isključivo fotografije muzeja, crkava i arheoloških lokaliteta. Njegova povezanost s arheologijom možda nikada nije bila javno isticana, ali mi koji smo ga poznavali, dobro smo znali koliko ga je ta tema zaokupljala – rekao je Đuričić.
Na kraju svečanosti, okupljenima se obratio i dogradonačelnik Grada Slatine Ivan Drokan, koji je izrazio zadovoljstvo što Slatina i kroz Dane Milka Kelemena ponovno potvrđuje svoj status grada kulture.
– Ova izložba na najbolji način spaja ono što festival i jest, a to su umjetnost, glazba i povijest. Čestitam autoru i muzejskom timu na iznimnom doprinosu kulturnom životu našega grada – rekao je dogradonačelnik Drokan te službeno proglasio izložbu otvorenom.
Svečanost otvorenja glazbeno su uveličali Ina Pavić na flauti, učenica drugog razreda srednje Glazbene škole Jan Vlašimsky u Virovitici, i Ino Pavić na gitari, student prve godine Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
